Revitalizacija preduzeća
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 17 | Nivo: Fakultet poslovne ekonomije, Banja Luka

Uvod:
Revitalizacija preduzeća je veoma složen proces, koji se sastoji od niza metoda i konkretnih odluka i njihovog sprovođenja u praksi.
Odluke možemo donositi na osnovu iskustva, intuicije (osjećanja) i informacija.
Odluka da se kupi "propalo preduzeće" i izvrši njegova djelimična ili potpuna revitalizacija zavisno od cilja koji smo sebi postavili, a on je svakako nova prometna vrijednost preduzeća, bila bi u svakom slučaju najblaže rečeno neozbiljna bez kombinovanja iskustva, intuicije i prvenstveno informacija dobijenih korištenjem potrebnih naučnih meoda.
Ukoliko više kvalitetnih informacija upotrebimo, utoliko manje rizika ćemo imati, ali će ga uvijek biti.
U ovom seminarskom radu ćemo pokušati da dođemo do što više kvalitetnih informacija, koje će nam dati potpune ili djelimične odgovore na sljedeća pitanja:
Koji su uzroci krize preduzeća?
Kakvi su simptomi krize?
Koji su to pozitivni i negativni faktori?
Kakav je odnos sa okruženjem?
Kakve su mogućnosti nakon revitalizacije?
Postoji li konkurencija?
Mogućnost kreiranja robne marke, i mnoga druga pitanja.
Praktično, u ovom srminarskom radu se prikazuje analiza i revitalizacija proizvodnog preduzeća "R" čija je osnovna djelatnst proizvodnja i prodaja suhomesnatih proizvoda.
ŠTA TO KUPUJEMO (ŠTA TO PREUZIMAMO)?
Riječ je o vrlo kompleksnom poslovnom sistemu koji je za vrijeme svoga rada upošljavao oko 1700 radnika. Njegov nastanak je vještačke prirode jer je na uspiješnu mesnu industriju "R" natovareno još četiri gubitaša i formirano je novo preduzeće koje sadrži samo jedan zdrav elemenat od ukupnih pet.
Odluka koja je sprovedena je političke prirode. Mali direktor preduzeća "R" postaje veliki direktor i tako zadovoljava svoje ambicije. On i kompletan menadžment ne uviđa ili ne želi da uvidi da je to katastrofalan potez.
Klaonica sa preradom je dosta fleksibilna i nekako bi isplivala iz nemirnih voda (tokom rata i ratnih sankcija), ali tako veliki sistem jednostavno nije imao šansu u ovakvom odnosu snaga.
Ideja kao ideja možda i nije bila loša, jer sa svim tim propadanjima preduzeće bi u potpunosti zaokružilo proces proizvodnje, ali ta ideja je došla prerano. Jednostavno, klaonica nije mogla izdržati pritisak (novčani), da se svi ostali pokrenu i počnu da vraćaju uloženi novac (primjer, samo je za sjetvu investirano 100 000 KM).
Istini za volju sve se naštimalo negativno i u kombinaciji sa našim mentalitetom rezultiralo je da klaonica već tri godine ne radi i njena sudbina je i dalje neizvjesna.
Klaonica i prerada su 82% vlasništvo sadašnjih i bivših radnika, 18% je u vlasništvu države.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]